<script>
  (function(i,s,o,g,r,a,m){i['GoogleAnalyticsObject']=r;i[r]=i[r]||function(){
  (i[r].q=i[r].q||[]).push(arguments)},i[r].l=1*new Date();a=s.createElement(o),
  m=s.getElementsByTagName(o)[0];a.async=1;a.src=g;m.parentNode.insertBefore(a,m)
  })(window,document,'script','//www.google-analytics.com/analytics.js','ga');

  ga('create', 'UA-47423994-1', 'fortunecity.ws');
  ga('send', 'pageview');

</script>
<center>
<br>
	
	<div>	
<script language="javascript" type="text/javascript" src="https://ad.broadcaststation.net/ads/show_ad.php?width=728&height=90"></script>
	</div>
</center>
Cool Page FileElement310PageElement121PageАElement131PageNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve  on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?  я?Web Searchords first'); this.Keywords.focus(); return false;}this.Page.value=document.URL; return true;">
<INPUT TYPE="text" NAME="Keywords" SIZE="8" OnMouseOver="window.status='Enter search words here'; return true;" OnMouseOut="window.status=''; return true;"><INPUT TYPE="image" SRC="index7d57.html??param??" WIDTH=22 HEIGHT=18 ALT="Click to search" BORDER=0 ALIGN=absmiddle HSPACE=0 VSPACE=0 OnMouseOver="window.status='Click to search'; return true;" OnMouseOut="window.status=''; return true;">
<INPUT TYPE="hidden" NAME="Page">
</FORM>	??param??
search.gifbError. Please report to support.  Should never see this cause this is not supposed to be editable.his.Page.value=document.URL; return true;">
<INPUT TYPE="text" NAME="Keywords" SIZE="8" OnMouseOver="window.status='Enter search words here'; return true;" OnMouseOut="window.status=''; return true;"><INPUT TYPE="image" SRC="search.html" WIDTH=22 HEIGHT=18 ALT="Click to search" BORDER=0 ALIGN=absmiddle HSPACE=0 VSPACE=0 OnMouseOver="window.status='Click to search'; return true;" OnMouseOut="window.status=''; return true;">
<INPUT TYPE="hidden" NAME="Page">
</FORM>Element161PageАElement141Pageiz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
   "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora Velimira Z. Sljivancanina,
koji na pocetku ove vrsne knjige,
kaze:
          
    "Sa postovanjem i zahvalnoscu,
ovaj rad posvecujem sjenima i znamenju predaka,sa zeljom da posluzi kao povod za pomen i stalno sjecanje na njih od strane njihovih potomaka."
Element181PageАElement501PageElement541PageElement571PageElement581PageElement591PageElement611PageElement621PageElement671PageАElement681Page
SOFTWARE INFO

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM

SVE I SVASTA

index.html?Element110PageААElement210Page?B:Оq│у?
index.htmlАElement410Page19АААElement510Page99А/00 14:08:389АА:419А╙5/00 14:10:339А8/00 14:13:009ААGGFGFGFGF
GGFGFGFGF
GGFGFGFGF
╡АElement101Page29ААElement111Page49АFА10/25/00 14:22:179Аije su se prezivali Grgurevicima i stanovali su u Zagolju su u Zagoljuica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na cetinje Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na cetinje Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na cetinje Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na cetinje Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na cetinje s ovoga krajaeАNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na cetinje s ovoga krajaeАNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga krajaeАNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga krajaJNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijeceAАNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a10/25/00 14:42:109АNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               0:219АNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu."

  
               evica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu."

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu."

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu."

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu."

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani.
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  
               sevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
               Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
               25/00 14:55:549А:56:239ААElement151Page69А25/00 14:57:519Аiz stampe je izasla monografija
iz stampe je izasla monografija
iz stampe je izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
 "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
   "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
   "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora
iz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
   "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora Velimira Z. Sljivancanina,
koji na pocetku ove vrsne knjige,
kaze:
          
    "Sa postovanjem i zahvalnoscu,
ovaj rad posvecujem sjenima i znamenju predaka
Бindex.htmlАElement171PageOni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?/00 15:18:109А:529АААElement191PageeАр?F╧qV'┌?iz stampe je ,1999 godine,izasla   monografija
   "BRATSTVO SLJIVANCANIN"
autora Velimira Z. Sljivancanina,
koji na pocetku ove vrsne knjige,
kaze:
          
    "Sa postovanjem i zahvalnoscu,
ovaj rad posvecujem sjenima i znamenju predaka,sa zeljom da posluzi kao povod za pomen i stalno sjecanje na njih od strane njihovih potomaka."
Element201Page10/25/00 15:31:369АElement211PageЁ?АElement221Page69АWAREАElement231Page25/00 15:36:019ААElement241Pagef:369АElement251Page                h='<a target="_top" href="http://www.ultimatecounter.com/link.cgi?id=??param??">';
                h=h+'<img src="http://www.ultimatecounter.com/count/count.cgi???param??&amp;r=';                h=h+escape(document.referrer); if ((navigator.appName!='Netscape')||                (navigator.appVersion.charAt(0)>=4)) { h=h+'&amp;d='; (navigator.appName!=                'Netscape') ? h=h+screen.colorDepth : h=h+screen.pixelDepth ; h=h+'&amp;s='                +screen.width; } var now=new Date(); h=h+'&amp;t='+now.getHours();                h=h+'&amp;j='+navigator.javaEnabled();h=h+'" border="0"></a>';document.write(h);
                //--></script><noscript><a target="_top" href=
                "http://www.ultimatecounter.com/link.cgi?id=??param??&amp;nojs=1">
                <img src = "http://www.ultimatecounter.com/count/count.cgi???param??">
                </noscript></center><!--End Ultimate Counter code-->	??param??BROJAC ПYou MUST enter above your valid UltimateCounter.com account#.  AND, you MUST configure your counter at their web site to use the:

Font:		radiant
Padding:	7


Sign up and configure at the following web page:

http://www.UltimateCounter.com


This object is a custom counter provided by UltimateCounter.com.    Their web site provides useful visitors statistics, in addition to the count of visitors.                h='<a target="_top" href="http://www.ultimatecounter.com/link.cgi?id=BROJAC">';
                h=h+'<img src="http://www.ultimatecounter.com/count/count.cgi?BROJAC&amp;r=';                h=h+escape(document.referrer); if ((navigator.appName!='Netscape')||                (navigator.appVersion.charAt(0)>=4)) { h=h+'&amp;d='; (navigator.appName!=                'Netscape') ? h=h+screen.colorDepth : h=h+screen.pixelDepth ; h=h+'&amp;s='                +screen.width; } var now=new Date(); h=h+'&amp;t='+now.getHours();                h=h+'&amp;j='+navigator.javaEnabled();h=h+'" border="0"></a>';document.write(h);
                //--></script><noscript><a target="_top" href=
                "http://www.ultimatecounter.com/link.cgi?id=BROJAC&amp;nojs=1">
                <img src = "http://www.ultimatecounter.com/count/count.cgi?BROJAC">
                </noscript></center><!--End Ultimate Counter code-->><!--
                h='<a target="_top" href="http://www.UltimateCounter.com/link.cgi?id=??param??">';
                h=h+'<img src="http://www.UltimateCounter.com/count/count.cgi???param??&r=';
                h=h+escape(document.referrer); if ((navigator.appName!='Netscape')||
                (navigator.appVersion.charAt(0)>=4)) { h=h+'&d='; (navigator.appName!=
                'Netscape') ? h=h+screen.colorDepth : h=h+screen.pixelDepth ; h=h+'&s='
                +screen.width; } var now=new Date(); h=h+'&t='+now.getHours();
                h=h+'&j='+navigator.javaEnabled();h=h+'" border="0"></a>';document.write(h);
                //--></script><noscript><a target="_top" href=
                "http://www.ultimatecounter.com/link.cgi?id=??param??&amp;nojs=1">
                <img src = "http://www.ultimatecounter.com/count/count.cgi???param??">
                </noscript></center><!--End Ultimate Counter code-->	??param??
Font:		radiant
Padding:	7


Sign up and configure at the following web page:

http://www.UltimateCounter.com


This object is a custom counter provided by UltimateCounter.com.    Their web site provides useful visitors statistics, in addition to the count of visitors.10/25/00 15:40:219АElement261Page5/00 15:42:389АElement271PageЁ?АElement281Page/25/00 15:44:129АЁ?&1мZь?АElement291Page5/00 15:47:359ААElement301Page49АElement311PagegeStateElement321PageElement331PageElement341PageElement351PageElement361Pageo/00 15:52:179А/00 15:52:489ААElement371Page/00 15:53:119А/00 15:53:379А:509А/00 15:55:069АElement381PageElement391PageElement401PageElement411PageElement421PageElement431PageElement441PageElement451PageElement461PageElement471Page9/00 15:57:119А:239ААElement481Page9АElement491Page10/25/00 15:58:329А00 15:58:489АElement511PageElement521Page5/00 16:04:239А5:009АElement531PageElement551PageElement561PageElement601PageElement631PageElement641PageElement651Page@/00 16:11:499А:309ААElement661Page49А:499А
SOFTWARE

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI


SOFTWARE

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM


SOFTWARE

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM


SOFTWARE

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM


SOFTWARE

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM


SOFTWARE INFO

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM


SOFTWARE INFO

PICTURES

ZANIMLJIVOSTI

GSM

00 16:29:259А409АБNajposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurevicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurevica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurevici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve
on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?revica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve  on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve  on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?e prezivali Grgurovicima i stanovali su u Zagolju.Oni su ogranak Zlatnopojasevica.Ne mogu znati, koliko je staro prezime Grgurevica. Ovaj ogranak je bio brojan i raseljavao se iz Zagulja. 
Najposlije tu u Zagolju ostanu dva brata Grgurovica. Jedne zle zime
(oko 1775) zazime s ovcama u Sljivansku kod Tare i tu im se dopadne , te se i nastane na zemlju muslimana Ljutovica iz Niksica.
Imali su po nekoliko sinova. Prica se da su u nekoj buni,ovi Grgurovici
posjekli neke Turke i glave im odnijeli na Cetinje. Te glave su bile prve koje su dospjele na Cetinje s ovoga kraja,sto se zbilo negdje oko 1788 godine,jer su se tada na poziv Filipa Vukasovica i crnogorskog gubernatora Jovana Radonjica odmetnuli Drobnjaci,
Moracani, Rovcani i Pivljani.
Iguman Nikodin Dulovic, staresina morackog manastira,trazeci pomoc od crnogorskog gubernatora,pise mu 1789. o odmetanju pomenutih plemena i o borbama s Turcima i za dokaz mu nudi poslati 300 glava i brkova.
     Kad je Sulejman-pasa Skopljak 1801.god.udarao na Drobnjak i popalio ga, Ibrahim-pasa Selmanovic pozove Sljivancane na vjeru i oni mu odu u Pljevlja.Pasa ih osam objesi,a jednog posijece.Tada ostanu dva Rada,od kojih se jedan zvao Kalco a drugi Stanko.
    Kalco i Stanko produze cetovati i svetiti bracu i rodjake.Prica se da su u Bosni o neku brezu objesili 27 Turaka.Ljeti bi cetovali po Bosni,a zimovali u Sarancima. Oko 1806,godine opkole ih Turci u Ogradama kod Krsa u Sarancima i Stanka ubiju a Kalca zarobe i povedu u Mostar,Osude ga na robiju i povedu za Vidin. Prilikom prelaza preko Neretve  on skoci s mosta u vodu te se udavi.Iza njega nije ostalo muskog poroda. Od njegovog rodjaka Rada su danasnji Sljivancani."*
               
               +pasovi:Perko(rodj.1850),Miladin(1820),Radovan-Rade
               +slave DJURDJEVDAN a prisluzuju Malu Gospoinu.

  *izvod iz zapisa Andrije Luburica:" Drobnjaci,pleme u Hercegovini,
                                                             porijeklo,proslost i etnicka uloga
                                                             u nasem narodu"
                                                                                            Beograd 1930.bX9┤╚т?/00 18:41:299А:029ААА:139А/00 18:46:459А:149АА<center>

  <div>
<br>
<script language="javascript" type="text/javascript" src="https://ad.broadcaststation.net/ads/show_ad.php?width=300&height=250&cache=0"></script>
<script language="javascript" type="text/javascript" src="https://ad.broadcaststation.net/ads/show_ad.php?width=300&height=250"></script>
        </div>
<br>
<br>

</center>